DIJALOG

Ivo Pilar bio je hrvatski pravnik, povjesničar, sociolog, publicist, filozofski pisac i pravaški političar. Smatra se ocem hrvatske geopolitike, a njegovim imenom nazvan je Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" u Zagrebu. 📚✨

Jedna od osnovnih tema njegovog istraživanja bilo je "Južnoslavensko pitanje", s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu. U duhu tadašnjeg vremena i pravaškog nauka kojeg je slijedio, smatrao je te zemlje dijelom hrvatskog državnog prava. 🇭🇷🌍Pilar je suprotstavljao svoje stavove nadbiskupu Stadleru i Hrvatskoj narodnoj zajednici, posebno po pitanju Muslimana kojima je pristupao inkluzivno, za razliku od tadašnjih hrvatskih političkih predstavnika. U brošuri "Nadbiskup Stadler i Hrvatska narodna zajednica" (1910.), naglašava da hrvatstvo ne smije biti isključivo katoličko. ✝️🤝

Godine 1912., ipak je postao bliski suradnik nadbiskupa Stadlera nakon što su bosanski muslimani odbili plan za katoličko-muslimanski politički blok, zbog težnji za autonomiju Bosne i Hercegovine u monarhiji. 🇧🇦🏛

Prema prof. Esadu Zgodiću, Pilarov pankroatizam uključivao je bosanskohercegovačke muslimane. Zgodić navodi Pilarove tvrdnje da:

"𝘉𝘰𝘴𝘢𝘯𝘴𝘬𝘰𝘩𝘦𝘳𝘤𝘦𝘨𝘰𝘷𝘢č𝘬𝘪 𝘮𝘶𝘴𝘭𝘪𝘮𝘢𝘯𝘪 𝘯𝘦𝘮𝘢𝘫𝘶 𝘯𝘪𝘬𝘢𝘬𝘷𝘦 𝘯𝘢𝘤𝘪𝘰𝘯𝘢𝘭𝘯𝘦 𝘴𝘷𝘪𝘫𝘦𝘴𝘵𝘪, 𝘯𝘦𝘮𝘢𝘫𝘶 𝘫𝘰š 𝘪𝘻𝘨𝘳𝘢đ𝘦𝘯𝘦 𝘯𝘢𝘳𝘰𝘥𝘯𝘦 𝘴𝘷𝘪𝘫𝘦𝘴𝘵𝘪, 𝘫𝘦𝘳 𝘪𝘴𝘭𝘢𝘮 𝘪𝘴𝘬𝘭𝘫𝘶č𝘶𝘫𝘦 𝘴𝘷𝘢𝘬𝘰 𝘯𝘢𝘤𝘪𝘰𝘯𝘢𝘭𝘯𝘰 𝘰𝘴𝘫𝘦ć𝘢𝘯𝘫𝘦." 🕌🤔

🇧🇦🗳Prof. Šaćir Filandra ističe povijesne promjene u odnosima Bošnjaka i Hrvata. On piše:

"𝘚 𝘯𝘢𝘳𝘰𝘥𝘯𝘰𝘴𝘯𝘰𝘨 𝘢𝘴𝘱𝘦𝘬𝘵𝘢, 𝘣𝘰𝘴𝘢𝘯𝘴𝘬𝘪 𝘮𝘶𝘴𝘭𝘪𝘮𝘢𝘯𝘪 𝘴𝘶, 𝘶𝘮𝘫𝘦𝘴𝘵𝘰 𝘥𝘢 𝘱𝘰𝘴𝘵𝘢𝘯𝘶 𝘚𝘳𝘣𝘪 𝘪𝘭𝘪 𝘏𝘳𝘷𝘢𝘵𝘪, 𝘮𝘰𝘥𝘦𝘳𝘯𝘰 𝘰𝘥𝘳𝘦đ𝘦𝘯𝘪 𝘬𝘢𝘰 𝘱𝘰𝘴𝘦𝘣𝘯𝘢 𝘯𝘢𝘤𝘪𝘫𝘢 — 𝘉𝘰š𝘯𝘫𝘢𝘤𝘪. 𝘕𝘦𝘻𝘢𝘷𝘪𝘴𝘯𝘢 𝘪 𝘴𝘢𝘮𝘰𝘴𝘵𝘢𝘭𝘯𝘢 𝘣𝘰𝘴𝘢𝘯𝘴𝘬𝘰𝘩𝘦𝘳𝘤𝘦𝘨𝘰𝘷𝘢č𝘬𝘢 𝘥𝘳ž𝘢𝘷𝘢, č𝘪𝘫𝘦𝘮 𝘴𝘦 𝘴𝘵𝘢𝘴𝘢𝘯𝘫𝘶 𝘗𝘪𝘭𝘢𝘳 𝘯𝘪𝘫𝘦 𝘯𝘢𝘥𝘢𝘰, 𝘣𝘦𝘻 𝘰𝘣𝘻𝘪𝘳𝘢 𝘯𝘢 𝘴𝘷𝘦 𝘶𝘯𝘶𝘵𝘢𝘳𝘯𝘫𝘦 𝘯𝘢𝘤𝘪𝘰𝘯𝘢𝘭𝘯𝘦 𝘱𝘰𝘥𝘷𝘰𝘫𝘦𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪, 𝘪𝘱𝘢𝘬 𝘯𝘪𝘫𝘦 𝘣𝘦𝘻 𝘴𝘷𝘰𝘨 𝘱𝘰𝘭𝘪𝘵𝘪č𝘬𝘰𝘨 𝘯𝘢𝘳𝘰𝘥𝘢. 𝘝𝘦ć𝘪𝘯𝘴𝘬𝘢 𝘱𝘰𝘭𝘪𝘵𝘪č𝘬𝘢 𝘷𝘰𝘭𝘫𝘢 𝘣𝘰𝘴𝘢𝘯𝘴𝘬𝘰𝘩𝘦𝘳𝘤𝘦𝘨𝘰𝘷𝘢č𝘬𝘪𝘩 𝘨𝘳𝘢đ𝘢𝘯𝘢 1. 𝘮𝘢𝘳𝘵𝘢 1992. 𝘨𝘰𝘥𝘪𝘯𝘦 𝘰𝘱𝘳𝘦𝘥𝘪𝘫𝘦𝘭𝘪𝘭𝘢 𝘴𝘦 𝘻𝘢 𝘯𝘦𝘻𝘢𝘷𝘪𝘴𝘯𝘰𝘴𝘵 𝘉𝘰𝘴𝘯𝘦 𝘪 𝘏𝘦𝘳𝘤𝘦𝘨𝘰𝘷𝘪𝘯𝘦."

⚖️💬Filandra naglašava da je danas važno definiranje hrvatsko-srpskih odnosa iz bosanske perspektive, što je rijetko u suvremenoj hrvatskoj politici. Pilar je smatrao da odvajanje od Hrvatske i podjela Bosne i Hercegovine predstavlja opasnost za hrvatske nacionalne interese, ali danas ta tema više nije u fokusu Hrvatske.

🏛🤝Historija 20. stoljeća bilježi dva neuspjela pokušaja podjele Bosne i Hercegovine.

"𝘜 𝘴𝘳𝘦đ𝘪𝘷𝘢𝘯𝘫𝘶 𝘣𝘰𝘴𝘢𝘯𝘴𝘬𝘰𝘩𝘦𝘳𝘤𝘦𝘨𝘰𝘷𝘢č𝘬𝘦 𝘥𝘳ž𝘢𝘷𝘦 𝘏𝘳𝘷𝘢𝘵𝘴𝘬𝘢 𝘪𝘮𝘢 𝘮𝘰𝘨𝘶ć𝘯𝘰𝘴𝘵, 𝘢𝘭𝘪 𝘱𝘳𝘦𝘮𝘢 𝘋𝘦𝘫𝘵𝘰𝘯𝘴𝘬𝘰𝘮 𝘴𝘱𝘰𝘳𝘢𝘻𝘶𝘮𝘶 𝘪 𝘰𝘣𝘢𝘷𝘦𝘻𝘶, 𝘥𝘢 𝘢𝘬𝘵𝘪𝘷𝘯𝘪𝘫𝘦 𝘴𝘶𝘥𝘫𝘦𝘭𝘶𝘫𝘦. 𝘜 𝘵𝘰𝘮 𝘢𝘯𝘨𝘢ž𝘮𝘢𝘯𝘶 𝘮𝘰𝘳𝘢 𝘴𝘦 𝘪𝘮𝘢𝘵𝘪 𝘯𝘢 𝘶𝘮𝘶 𝘣𝘰𝘴𝘢𝘯𝘴𝘬𝘰𝘩𝘦𝘳𝘤𝘦𝘨𝘰𝘷𝘢č𝘬𝘰 𝘪𝘴𝘬𝘶𝘴𝘵𝘷𝘰 ž𝘪𝘷𝘭𝘫𝘦𝘯𝘫𝘢 𝘵𝘳𝘪 𝘯𝘢𝘳𝘰𝘥𝘢 𝘶 𝘫𝘦𝘥𝘯𝘰𝘫 𝘥𝘳𝘶š𝘵𝘷𝘦𝘯𝘰𝘫 𝘻𝘢𝘫𝘦𝘥𝘯𝘪𝘤𝘪..." kako ističe Filandra u vezi s ovom konstatacijom.

📖🔍Ovaj kontekst oslikava trajni utjecaj Pilarovih stavova kroz historijski razvoj te naglašava kako se različite interpretacije identiteta i političkih odnosa kontinuirano analizira i razmatraju u okviru savremenih pravnih i društvenih diskursa. Održavanje ove rasprave ključno je za razumijevanje kompleksnosti odnosa među narodima u Bosni i Hercegovini, a također doprinosi oblikovanju buduće politike okvira unutar države.